Javni deficit je stavka da mjere gospodarskog stanja države u državi, pomoću razlika između prihoda i rashoda u određenom godine i, u pravilu se izražava u smislu postotak od bruto domaćeg proizvoda (BDP) od te iste godine.
Razlika između javnog deficita i duga je u tome što je prva varijabla toka, a druga varijabla zaliha. Drugim riječima, javni deficit predstavlja razliku između prihoda i rashoda u određenoj godini. U međuvremenu, dug je varijabla kojoj se dodaje ili oduzima deficit. Rezultat je ukupan javni dug.
Vrijedi spomenuti da javni deficit, budući da je razlika, može biti pozitivan ili negativan. Ako su rashodi veći od prihoda, tada će razlika (prihodi – rashodi) biti negativna. Obrnuto, ako je prihod veći od rashoda, razlika (prihodi – rashodi) će biti pozitivna. Kada je razlika negativna, poznata je kao javni deficit. Naprotiv, kada je razlika pozitivna, poznata je kao javni višak. Iako je istina, da iako s različitim imenima to je ista veličina.
- Vidi značenje viška
- Vidi značenje deficita
Načini financiranja javnog deficita
Za financiranje javnog deficita u uzastopnim godinama, država može djelovati na tri načina:
- Kroz poreze: to je ono što znamo kao fiskalna politika , povećanjem poreza mogu prikupiti više, a vlada odgovara.
- Izdavanje novca: to je metoda koja se više ne koristi u razvijenim zemljama. Generira inflaciju i deprecira nacionalnu valutu, onemogućuje pravilno funkcioniranje i razvoj domaćeg gospodarstva.
- Izdavanje javnog duga: Riznica obuhvaća financiranje, izdavanje imovine u različitim vremenskim razdobljima (obveznice, mjenice, itd.), za koje mora isplatiti ulagačima određeni prinos. Navedeno izdavanje mora biti odobreno zakonom i poštivati ograničenja koja su mu nametnuta u Općim državnim proračunima. Što je veći dug neke zemlje i njezine potrebe za financiranjem, to je privatnim tvrtkama složenije doći do njega, budući da se natječu s državom i moraju plaćati više od nje, što njihovo financiranje čini skupljim i čini ih manje konkurentnim. ono što znamo kao učinak istiskivanja , situacija koja istiskuje privatni dug s tržišta.
U ovom slučaju, Trezor izdaje obveznice i zapise s različitim rokovima dospijeća (izdanje javnog duga). Zamislimo da danas izdate milijardu eura u obliku obveznica s rokom dospijeća od 10 godina. Ulagači će dobivati periodičnu kamatu na 10 godina, u zamjenu za financiranje države u to vrijeme, do dospijeća.
Akumulirani "živi" iznos emisija riznice za financiranje javnog deficita je ono što nazivamo javnim dugom. Obično se također izražava kao postotak BDP-a za tu godinu.
Iz tog razloga, javni deficit može biti -5,9%, a kompatibilan je s javnim dugom koji predstavlja 99,3% BDP-a, kao što možemo vidjeti u Španjolskoj u donjoj tablici.
| Španjolskoj | Javni deficit | Javni dug | ||
|---|---|---|---|---|
| milijuna eura | % BDP-a | milijuna eura | % BDP-a | |
| 2014 | -61.319 | -5,9% | 1,033,741 | 99,3% |
| 2013 | -71.241 | -6,9% | 966,044 | 93,7% |
| 2012 | -108.903 | -10,4% | 890,728 | 85,4% |
| 2011 | -101.265 | -9,5% | 743,530 | 69,5% |
| 2010 | -101.445 | -9,4% | 649,259 | 60,1% |
| 2009 | -118.237 | -11,0% | 568.700 | 52,7% |
| 2008 | -49.385 | -4,4% | 439,771 | 39,4% |
| 2007 | 21.620 | 2,0% | 383,798 | 35,5% |
| 2006 | 22,144 | 2,2% | 392,168 | 38,9% |
| 2005 | 11,229 | 1,2% | 393,479 | 42,3% |
| 2004 | -364 | 0,0% | 389,888 | 45,3% |
| 2003 | -2.960 | -0,4% | 382,775 | 47,6% |
| 2002 | -3,106 | -0,4% | 384,145 | 51,3% |
| 2001 | -3,839 | -0,5% | 378,883 | 54,2% |
| 2000 | -6,608 | -1,0% | 374,557 | 58,0% |