Povijest turizma

Povijest turizma, osim što je opsežna, vrlo je raznolika. A to je da su kroz povijest postojale kontinuirane inovacije koje su profesionalizirale i konsolidirale sektor unutar gospodarstva.

Povijest turizma

Pojava željeznice, parnog stroja, automobila, pa i aviona, dali su veliki doprinos koji, na ovaj ili onaj način, konsolidira povijest turizma i dugu povijesnu evoluciju.

Pojam turizam, prema UNWTO-u (Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda, za njegovu skraćenicu na engleskom), odnosi se na one aktivnosti koje ljudi tijekom putovanja provode u okruženju destinacije. Odnosno one djelatnosti koje se, za poslovnu, slobodnu ili bilo koju drugu aktivnost, provode u okruženju koje nije mjesto porijekla.

Ovisno o ishodištu i destinaciji, turizam se može podijeliti u dvije vrste. Prije svega, međunarodni turizam, odnosno onaj u kojem odredište i ishodište ne predstavljaju isti teritorij. S druge strane, domaći turizam. To je vrsta turizma u kojoj ishodište i odredište imaju isti teritorij, odnosno unutar nacionalnog podrijetla.

Postoji i klasifikacija na temelju razdoblja produljenja boravka. Odnosno, ovisno o duljini boravka, turist se može razvrstati u dvije vrste. Prije svega turisti. Drugim riječima, oni koji prenoće na odredištu, produžujući boravak više od jednog kalendarskog dana od mjesta stanovanja. S druge strane, imamo planinara. Za to je karakteristično da, budući da su strani ili domaći posjetitelji, ne provode noć na teritoriju odredišta, pa se vraćaju u mjesto porijekla bez prenoćivanja na odredištu.

Razvoj i povijest turizma

Kao što ćemo vidjeti u nastavku, turizam je kroz povijest imao veliku evoluciju. Od križarskih pohoda templara do osvajanja Svete zemlje do pojave aviona, turizam je doživio veliki broj napretka koji ga je, nakon stoljeća povijesti, pozicionirao kao jedan od najvećih gospodarskih sektora u svjetskom gospodarstvu.

Turizam u antičko doba

Turizam, kakvog ga poznajemo u 21. stoljeću, nastao je u 19. stoljeću. Industrijska revolucija, u globalnom kontekstu, prouzročila je eksponencijalni rast putovanja i raseljavanja između teritorija. Za vrlo različite svrhe, kao što su ratovi, odmor, trgovina, osvajanje, kao i druge vrste namjene, turizam nije prestao rasti, jer je razvijena sva infrastruktura i promet.

No, iako turizam kao takav svoje početke smatra u 19. stoljeću, on postoji od početka povijesti. Rimsko Carstvo je već u antičko doba dizajniralo i izgradilo infrastrukturu za promicanje prijevoza između različitih teritorija koje je carstvo posjedovalo. Rimske ceste, od kojih su još sačuvani veliki ostaci, smatrali su se prvim cestama u povijesti, kojima su Rimljani putovali s jedne strane na drugu.

Turizam se također razvio u klasičnoj Grčkoj. Putovanja i kretanja ljudi između različitih gradova koji su činili grčki teritorij predstavljala su vrlo pouzdanu sliku onoga što danas poznajemo kao turizam. Olimpijske igre, na primjer, održane u gradu Olimpiji, privukle su mnoge građane iz različitih dijelova grčkog teritorija. Zbog toga su tisuće ljudi doputovale u grad kako bi prisustvovale Olimpijskim igrama.

Sve to, u scenariju u kojem je Rim širio svoj teritorij, kao i Grčka, pretpostavlja poticaj za razvoj infrastrukture koja bi omogućila bolju povezanost teritorija. Veza koja je uspostavljena kroz spomenute rimske ceste, kao i svu pomorsku infrastrukturu koju su Grci promovirali za promicanje prometa i migracija između različitih teritorija.

Turizam u srednjem vijeku

Padom Rimskog Carstva i decentralizacijom feudalnih posjeda, feudalni sustav izazvao je paralizu u turizmu. Srednji vijek predstavlja razdoblje velikih ratnih sukoba koji su destimulirali bavljenje turizmom. A to je da su vazalistički odnosi između građana koji nisu mogli napustiti zemlje feudalca, kao i ta decentralizacija u malim feudima okrenutim jedno prema drugom, doveli do toga da se migracije prestanu događati istom učestalošću kao u antičkom dobu. .

Međutim, druga carstva, poput islama, koja su posjedovala opsežan osvojeni teritorij, bavila su se turizmom između svojih teritorija. Hodočašće islamista u Meku, kao i sva prekogranična kretanja građana islamskog carstva između osvojenih teritorija, činili su turističke rute koje su promovirale transport i kretanje ljudi.

Također, širenje kršćanske vjere u velikim gradovima potaknulo je dijelom i vjerski turizam. Drugim riječima, kontinuirani pohodi na Svetu Zemlju, kao i križarski ratovi za osvajanje teritorija na kojima je za kršćansku religiju bilo podrijetlo kršćanstva, doveli su do češćih raseljavanja. Međutim, i u islamu i u kršćanstvu, ova su kretanja bila više prisiljena samom religijom nego osobnim željama ili impulsima putnika.

Turizam u modernom dobu

U modernom dobu, s pojavom država i prijelazom na nestanak feudalizma, povijest turizma ponovno je zabilježila prekretnice od velikog značaja, jer je sektor doživio snažan impuls. Pogotovo zbog izgleda gostionica i hotela, što je dovelo do onoga što danas poznajemo kao turista. Ta su mjesta za noćenje omogućila izletnicima da se odmore na mjestima koja nisu njihova porijekla, što je dovelo do izraza, koji smo prije poznavali, turista.

Tijekom modernog doba turizam je doživio veliki procvat, posebno u turizmu za slobodno vrijeme. Naime, turizam koji se odvija u svrhu zabave, odmora i rekreacije. Veća institucionalna stabilnost, do početka međuratnog razdoblja u suvremenom dobu, građanima daje veću sigurnost za migracije između teritorija. Ovdje Britanci počinju promovirati trendove kao što je "Grand Tour". Put kojim su mladi britanski aristokrati prošli Europom, kako bi kultivirali i upotpunili svoju obuku u predmetima kao što su umjetnost, jezici i trgovina.

Pojavljuju se i topli izvori. Ovakve vrste mjesta stječu veliku popularnost među građanima modernog doba.

Suvremeno doba

Tijekom suvremenog doba događaju se velike prekretnice koje obilježavaju, da tako kažem, povijest turizma. Tada dolazi do konačnog razvoja koji je turizmu trebao da živi zamahom koji je najviše doživio. Ekspanzija turizma s tehnološkim i industrijskim napretkom doživjela je poticaj koji će turizam postaviti kao jedan od glavnih sektora, već u to vrijeme, svjetskog gospodarstva.

A to je da, na primjer, u suvremenom dobu postoji ekonomska ekspanzija, kao i snažan porast dohotka, na različitim europskim teritorijima. Industrijska revolucija je došla u Veliku Britaniju i, zajedno s kasnijom industrijalizacijom Belgije, kao i ostatka europskih teritorija, konsolidacija buržoazije uzrokuje da se ta povećanja prihoda pretoče u veće resurse za putovanja i posjete drugim mjestima.

Također, konsolidacija kolonijalnih teritorija kao ekonomskih sila u svijetu, gdje je između teritorija već uspostavljeno potpuno izravno poslovanje, uzrokuje migraciju tisuća ljudi u Sjedinjene Države. Nova zemlja mogućnosti koja je čak morala implementirati početnike za kontrolu migracijskih tokova, budući da se radilo o velikoj masi ljudi. To je, potaknuto razvojem prometa, izazvalo snažan porast turističkih tokova.

Kao što smo rekli, upravo u ovom trenutku James Watt razvija parni stroj. Zbog toga se željeznička industrija, kao i sama željeznica, širi po cijelom planetu. Sve zemlje, industrijalizirane i neindustrijalizirane, osmislile su infrastrukturu za promicanje implementacije željeznice na područjima, povezujući ih međusobno. Nedvojbeno, jedan od velikih impulsa koje je turizam doživio i koji je uz to povećao gospodarski rast.

Tako su se počele širiti turističke agencije, poput klanca Thomas Cook, ili American Expressa, koji je bio posvećen prijevozu robe. Željeznička i parna pomorska plovidba daju snažan poticaj razvoju i profesionalizaciji turističkog sektora. Upravo u to vrijeme konsolidira se turistički sektor od velike važnosti za gospodarstvo. Sektor turizma koji počinje razvijati paralelne podsektore.

I tako se počinje razvijati turistički sektor. Nakon toga, pojava novih alata poput automobila, s Henryjem Fordom, kao i aviona i velikih transportnih brodova, već je potaknula taj konačni impuls koji je doveo do pozicioniranja sektora turizma kao jednog od najvećih sektora našeg gospodarstva. Paraliziran tek međuratnim razdobljem, turizam je počeo biti prisutan u gospodarstvu, doživjevši veliki poticaj nakon Drugoga svjetskog rata. Impuls koji se počeo smatrati "turističkim bumom".

Stabilnost, međunarodna suradnja, kao i mir uspostavljen između svih teritorija, kao i Bretton Woods sporazumi, izazvali su snažan impuls turističkog sektora koji će kasnije – već u 21. stoljeću – postati, iza industrije i sa udio u svjetskom bruto domaćem proizvodu (BDP) veći od 10%, u drugom najvećem sektoru globalne ekonomije.