Javni deficit je stavka da mjere ekonomske situacije u državi zemlje, pomoću razlika između prihoda i rashoda u određenom godine i, normalno se izražava u smislu postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) te iste godine.
Razlika između javnog deficita i duga je u tome što je prva varijabla toka, a druga varijabla zaliha. Drugim riječima, javni deficit predstavlja razliku između prihoda i rashoda u određenoj godini. U međuvremenu, dug je varijabla kojoj se dodaje ili oduzima deficit. Rezultat je ukupan javni dug.
Vrijedi napomenuti da javni deficit, budući da je razlika, može biti pozitivan ili negativan. Ako su rashodi veći od prihoda, tada će razlika (prihodi – rashodi) biti negativna. Suprotno tome, ako je prihod veći od rashoda, razlika (prihodi – rashodi) će biti pozitivna. Kada je razlika negativna, to je poznato kao javni deficit. Naprotiv, kada je razlika pozitivna, poznata je kao javni višak. Iako je istina, da iako sa različitim imenima to je ista veličina.

- Vidi značenje viška
- Vidi značenje deficita
Načini finansiranja javnog deficita
Da bi finansirala javni deficit u narednim godinama, država može djelovati na tri načina:
- Kroz poreze: to je ono što znamo kao fiskalna politika , povećanjem poreza oni mogu prikupiti više, a vlada odgovara.
- Izdavanje novca: to je metoda koja se više ne koristi u razvijenim zemljama. On stvara inflaciju i depresira nacionalnu valutu, sprečavajući pravilno funkcionisanje i razvoj domaće privrede.
- Izdavanje javnog duga: Trezor obuhvata finansiranje, izdavanje sredstava u različitim vremenskim periodima (obveznice, zapisi, itd.), za koje mora isplatiti investitorima određeni prinos. Navedeno izdavanje mora biti odobreno zakonom i poštivati ograničenja koja su mu nametnuta u općim državnim budžetima. Što je veći dug zemlje i njene potrebe za finansiranjem, to je privatnim kompanijama komplikovanije da ga dobiju, jer se takmiče sa državom i moraju plaćati više od nje, što njihovo finansiranje čini skupljim i čini ih manje konkurentnim. ono što znamo kao efekat istiskivanja , situacija koja istiskuje privatni dug sa tržišta.
U ovom slučaju, Trezor izdaje obveznice i zapise sa različitim rokovima dospijeća (emisija javnog duga). Zamislimo da danas izdate milijardu eura u obliku obveznica sa rokom dospijeća od 10 godina. Investitori će dobijati periodičnu kamatu na 10 godina, u zamenu za finansiranje države u to vreme, do dospeća.
Akumulirana "živa" suma emisija trezora za finansiranje javnog deficita je ono što nazivamo javnim dugom. Obično se izražava i kao procenat BDP-a za tu godinu.

Iz tog razloga, javni deficit može biti -5,9% i kompatibilan je sa javnim dugom koji predstavlja 99,3% BDP-a, kao što vidimo u Španiji u tabeli ispod.
Španija | Javni deficit | Javni dug | ||
---|---|---|---|---|
miliona € | % BDP | miliona € | % BDP | |
2014 | -61,319 | -5,9% | 1,033,741 | 99,3% |
2013 | -71,241 | -6,9% | 966,044 | 93,7% |
2012 | -108,903 | -10,4% | 890,728 | 85,4% |
2011 | -101,265 | -9,5% | 743,530 | 69,5% |
2010 | -101,445 | -9,4% | 649,259 | 60,1% |
2009 | -118,237 | -11,0% | 568.700 | 52,7% |
2008 | -49,385 | -4,4% | 439,771 | 39,4% |
2007 | 21,620 | 2,0% | 383,798 | 35,5% |
2006 | 22,144 | 2,2% | 392,168 | 38,9% |
2005 | 11,229 | 1,2% | 393,479 | 42,3% |
2004 | -364 | 0,0% | 389,888 | 45,3% |
2003 | -2,960 | -0,4% | 382,775 | 47,6% |
2002 | -3,106 | -0,4% | 384,145 | 51,3% |
2001 | -3,839 | -0,5% | 378,883 | 54,2% |
2000 | -6,608 | -1,0% | 374,557 | 58,0% |