Pravilni razlomci

Pravi razlomci su oni koji imaju brojnik manji od nazivnika. To jest, broj na vrhu je manji od broja na dnu.

Pravilni razlomci

Neki primjeri pravih razlomaka su sljedeći:

Slika 477

Pravilni razlomci su okarakterizirani jer su ekvivalentni broju između nule i jedinice. Ovo, u apsolutnom smislu, budući da razlomak može imati negativan predznak. Pogledajmo sljedeće slučajeve:

Slika 495

Pravi razlomak je suprotnost nepravilnom razlomku, koji ima brojnik veći od nazivnika.

Također moramo zapamtiti da razlomak možemo definirati kao podjelu broja na jednake dijelove. Sastoji se od dva broja, oba odvojena ravnom ili kosom linijom (osim ako je razlomak pomiješan). Broj na vrhu je brojilac, dok se onaj na dnu naziva imenilac.

Karakteristike pravih razlomaka

Među karakteristikama pravih razlomaka možemo istaći:

  • Inverzni razlomak razlomka je nepravilan razlomak.
Slika 496
  • Suprotni razlomak pravi razlomak je drugi pravi razlomak.
Slika 498
  • Za razliku od nepravilnog razlomka, pravilan razlomak se ne može pretvoriti u mješoviti razlomak (onaj koji ima cijeli broj i razlomak).

Upotreba pravilnih razlomaka

Pravi razlomci se koriste za izražavanje dijela cjeline koji je veći. To jest, oni predstavljaju dio nečega.

Na primjer, 1/4 sata znači da je to četvrtina onoga što traje sat. Dakle, to je jednako 60 minuta podijeljeno sa četiri, što nije jednako 15 minuta.