Marketing History

Da bismo govorili o istoriji marketinga, prvo moramo reći da je to alat kojim kompanije generišu procese razmene nečega od vrednosti na tržištu.

Preduzeća su privredni subjekti zaduženi za sprovođenje procesa proizvodnje u privredi. Proizvodnja je transformacija inputa u proizvode.

To znači da kompanije moraju upravljati oskudnim resursima kako bi efikasno obavljale svoj proizvodni proces, zbog čega su organizovane u odjele kao što su:

• Ljudski resursi : Kada se osobljem koje radi u kompaniji upravlja kako bi maksimizirali svoje zadatke unutar procesa.
• Proizvodnja: Gdje se proizvodni inputi koriste efikasno, tako da je ovaj proces što jeftiniji.
• Finansije: Ovdje nastojimo da optimiziramo finansijski resurs ili novac, jer kompanija bez finansijskog kapitala ne može ispravno obavljati svoj zadatak.
• Prodaja: Tu se primjenjuju tehnike komercijalizacije ponuđenog proizvoda, a zaduženi za ovaj zadatak su prodavci.
• Marketing: To je odjel zadužen za razvoj, generiranje i isporuku nečega vrijednog tržištu za njegov proces razmjene.

Kompanija može imati mnogo više odjela, ali ova bi bila najvažnija

Zatim ćemo, u obliku sažetka o povijesti marketinga, raspravljati o porijeklu, kao io različitim pristupima marketingu.

Poreklo marketinga

Strategija i tehnike marketinga sežu daleko u prošlost, stare koliko i sama civilizacija. Oni su lansirani u vrijeme kada je trgovac ili vlasnik poduzeća želio prodati više od konkurencije ili doprijeti do više potencijalnih kupaca zainteresiranih za njegov proizvod ili uslugu.

Konačno, marketing se razvio i, što je još važnije, profesionalizovao dolaskom industrijske revolucije u 18. veku. Masovna proizvodnja i donošenje antimonopolskih zakona stvorili su potrebu da se razlikuje od ostalih konkurenata, koji su proizvodili potpuno isti proizvod.

„Potrošnja je jedini cilj i svrha svake proizvodnje i interesima proizvođača treba služiti samo onoliko koliko je potrebno da se promovišu namjere potrošača“, izjava je Adama Smitha u osamnaestom vijeku i bliska je temelj za savremeni marketinški koncept. Slijedi ideju da se glavna motivacija ili briga svakog proizvođača vrti oko tih želja i potreba potrošača.

Bilo bi to početkom 20. veka, tačnije 1902. godine, kada je profesor Džons sa Univerziteta u Mičigenu prvi put upotrebio taj izraz. Nekoliko godina kasnije, disciplina je rasla sve dok nije dostigla svoju autonomiju i nezavisnost 1911. Ubrzo nakon toga, 1914., Lewis Weld je iznio na vidjelo prva naučna istraživanja o marketingu. Samo godinu dana kasnije prvu marketinšku knjigu objavio je Arch Wilkinson Shaw.

Takođe je važno istaći, pored njegovog istorijskog porekla, i njegovu početnu definiciju. U to vrijeme marketing je bio zadužen za dvije stvari: proizvodnju i proizvod. I, uzimajući to u obzir, nastojao je da distribucija bude što efikasnija. Isto tako, marketing je bio ograničen na komercijalne aktivnosti, radi profita. Kasnije se disciplina proširila na druge spektre kao što su neprofitne organizacije, fondacije ili čak politika.

Međutim, tehnike korištene tada su evoluirale kako se tržište mijenja kako bi se u svakom trenutku prilagodilo navikama, potrošačkim trendovima i novim kanalima komunikacije koji se pojavljuju. Stoga ćemo nastaviti da istražujemo nove načine da dođemo do krajnjeg kupca na najefikasniji i najefikasniji mogući način.

Različiti pristupi u istoriji marketinga

Nakon prethodnih objašnjenja, moramo reći da je u početku na tržištima bilo više prijavljenih ili ljudi sa mnogo nezadovoljenih potreba, dok je postojećih kompanija bilo vrlo malo. To je značilo da je na tržištu bilo vrlo malo proizvoda.

• Pristup usredsređen na proizvodni odjel: Budući da je bilo mnogo nezadovoljene potražnje, gotovo svaki proizvod koji je došao na tržište bio je uspješan. Ova situacija je natjerala kompanije da svu svoju pažnju usmjere na proces proizvodnje, jer bi im to bilo dovoljno da efikasno proizvode, a kompanija je bila pobjednik na tržištu.

Možemo napomenuti da su kompanije koje su iskoristile industrijsku revoluciju i serijske modele bile najprepoznatljivije na tržištu, kao što je slučaj automobilske kompanije Ford.

• Pristup usmjeren na finansije: Kada su kompanije poboljšale i maksimizirale svoj proizvodni proces, nastupila je Velika ekonomska depresija 1929. u Sjedinjenim Državama. Ovaj ekonomski događaj uticao je na svjetsku ekonomiju, a nedostajao je novac. I da bi kompanije mogle da proizvode i da bi potrošači mogli da kupuju.

To je značilo da su kompanije koje su poslovale bolje u tom periodu bile one koje su najbolje upravljale finansijskim resursima.

Tada se desio recesivni proces i kompanije su tada već znale kako da proizvode i imale su novac, onda se promijenila pozicija ponude i potražnje na tržištu, sada je bilo više ponude sličnih proizvoda po kvalitetu i cijenama; u odnosu na tržišnu potražnju.

• Pristup usmjeren na prodaju : kada je na tržištu bilo mnogo proizvoda, kompanije su koristile prodajne tehnike kako bi uvjerile potrošače da su njihovi proizvodi bolji od proizvoda konkurencije i stoga bi ih trebali kupiti.

Kako do sada shvatamo, marketinga nema, jer praktično kompanije teraju potrošača da se prilagodi proizvodu koji kompanija zna da proizvede i kupi. Fokusirani su na rješavanje poslovnih potreba, ali ne mare za potrebe klijenata.

• Marketinški orijentisan pristup: Pravi marketing nastaje kada kompanije shvate da pažnja kompanija prvo mora biti usmerena na pronalaženje nezadovoljenih potreba kod potrošača, a zatim na pripremanje onih koji zadovoljavaju koji mogu najbolje da odgovore da ih zadovolje.

Iz tog razloga, prije nego što lansiraju novi proizvod na tržište, kompanije vrše istraživanje tržišta kako bi tom proizvodu dale atribute i prednosti koje potrošač želi.

• Fokus na konkurentski marketing: Sve kompanije su fokusirane na marketing i svaka od njih nastoji da pruži najbolje rešenje za probleme kupaca, zato u priručnicima govore o konkurentskom marketingu, jer jedine kompanije koje su uspešne su one koje se obavezuju da na najbolji način izađu u susret željama, zahtjevima i potrebama potrošača.

Kao primjer ove situacije, primjećujemo da na tržištu postoji mnogo kompanija koje proizvode mobilne telefone, što je u početku služilo za rješavanje potrebe za komunikacijom. Ali trenutno je konkurentski marketing postigao da svaki put kada mobilni telefon pruža potrošaču dodatne funkcije kao što su kamera, video zapisi, zabava, kalkulator, istraživački medij, procesi kupovine, prodajni procesi, finansijske aplikacije, vremenska prognoza, kalendar, dnevni red, sat, alarmi ., skener i sigurno možete nabrojati još mnogo toga.

Kako bismo okončali konkurentski marketing, danas imamo sve više i bolje zadovoljavača, kompanije znaju da u onoj mjeri u kojoj se pronađe nezadovoljena potreba, ovo postaje poslovna prilika.

Zahvaljujući tome, danas imamo inovativne proizvode, odličnog kvaliteta i pristupačnih cena na tržištu.