Istorija poljoprivrede

Povijest poljoprivrede odnosi se na razvoj koji je poljoprivreda doživjela od svog nastanka, u periodu neolita, pa do danas, uz korištenje industrijskih oruđa koja omogućavaju eksploataciju velikih razmjera. A, ako želimo da govorimo o ekonomskom sektoru sa istorijom, poljoprivreda je najprikladnija od njih.

Istorija poljoprivrede

Kao što znamo, poljoprivreda je jedan od najstarijih sektora u privredi. Od pojave prvih civilizacija, poljoprivreda je bila veoma prisutna u njihovoj svakodnevici. A to je da je, otkako su drevne civilizacije napustile lov i sakupljanje i počele da se organizuju, poljoprivreda bila put kroz koji je ova organizacija dovela do razvoja. Dakle, od podjele rada, koja je građanima omogućila da se posvete različitim proizvodnim zadacima u svom svakodnevnom životu, do samog snabdijevanja civilizacija, koje je omogućavalo njihovo preživljavanje, sve je to, kao i mnogo više, povezano do pojave poljoprivrede.

Drugim riječima, riječ je o sektoru koji je do industrijske revolucije, uz stočarstvo, bio pozicioniran kao glavni motor ekonomskog rasta u zemljama. Isto tako, i kao što smo rekli na početku, govorimo o odlučujućem elementu za stanovništvo, omogućavajući im preživljavanje zahvaljujući hrani koja se dobija iz ove prakse.

Međutim, poljoprivreda nije ostala fiksna tokom godina. Različite civilizacije koje su naseljavale našu planetu koristile su veoma različite tehnike i alate tokom svog prolaska kroz istoriju. U tom smislu, dok je neolitska poljoprivreda koristila vrlo rudimentarna oruđa, moderna poljoprivreda koristi teške mašine koje omogućavaju masovno vađenje poljoprivredne proizvodnje. Na isti način, dok su Rimljani stvarali jarke i kanale kroz koje su navodnjavali polja, poljoprivreda u savremenom dobu oslanjala se na automatsko navodnjavanje, kojim upravljaju kompjuteri velikog kapaciteta.

Stoga je zgodno poznavati različita dostignuća koja su se razvila u poljoprivredi, jednom od najstarijih privrednih sektora u našoj istoriji. Pa, kroz njih možemo naučiti o mnogim drugim aspektima civilizacija, koristeći pritom znanje iz prošlosti za nastavak razvoja poljoprivrede budućnosti.

Uz to, pogledajmo evoluciju poljoprivrede kroz historiju, fokusirajući se na one najistaknutije epizode.

Istorija poljoprivrede

Među različitim istorijskim periodima u kojima je poljoprivreda doživjela izuzetnu evoluciju, koja je ušla u povijest, treba istaknuti sljedećih 6:

  • Primitivna poljoprivreda.
  • Poljoprivreda u starom Rimu.
  • Poljoprivreda u srednjem vijeku.
    • Feudalna poljoprivreda.
    • Islamska poljoprivreda.
  • Poljoprivreda u modernom dobu.
    • Poljoprivreda i industrijska revolucija.
  • Poljoprivreda u savremeno doba.

Primitivna poljoprivreda

Odnosi se na najstariju fazu u kojoj nalazimo poljoprivrednu djelatnost. U ovoj fazi se dešavaju prve društvene transformacije kao posljedica uvođenja poljoprivredne prakse.

Zahvaljujući nastanku poljoprivrede, društva su prestala da budu lovci i sakupljači, čime su nastala poljoprivredna društva. Na isti način, prestali su biti nomadi, dopuštajući da naselja i obrada zemlje budu samodovoljni.

Glavni doprinosi primitivne poljoprivrede

Njegov glavni doprinos bila je sama poljoprivredna praksa. To je omogućilo rađanje poljoprivrednih društava, a samim tim i razvoj prvih civilizacija.

Poljoprivreda u starom Rimu

Pojavom poljoprivrede, kao što smo rekli, nastale su prve civilizacije koje su izrodile velika carstva. Među tim carstvima je i Rimsko carstvo.

Rimsko carstvo je dalo veliki doprinos razvoju poljoprivrede. Među tim doprinosima, oni su se bavili korištenjem stoke za obradu zemlje, kao i korištenjem oruđa koje je omogućilo manje napora čovjeku i veću produktivnost. Rimski plug je primjer ovoga, odnosno upotrebe komposta.

Osim toga, Rimljani su uveli i visoko razvijene sisteme za navodnjavanje. Među njima se ističe unapređenje mlina, tehnike navodnjavanja, akvadukta, među ostalim sistemima koji su omogućili razvoj ove discipline.

Glavni doprinosi poljoprivrede u starom Rimu

Kao što smo komentarisali, glavni doprinos su bile tehnike obrade zemlje, poput rimskog pluga, kao i uvođenje alata, poput mlina, te efikasnijih i efektivnijih sistema za navodnjavanje.

Poljoprivreda u srednjem vijeku

Tokom srednjeg vijeka izdvajaju se dvije etape sa velikim doprinosom poljoprivrednoj praksi.

Ove faze na koje se pozivamo su feudalni stadij, kao i faza islama i njegov doprinos.

Iz tog razloga, istoriju poljoprivrede u srednjem vijeku dijelimo na ova dva pod-perioda, koja najviše doprinose poljoprivrednoj praksi.

Islamska poljoprivreda

Iako je Rimsko Carstvo, kao i druga društva, implementiralo alate kao što su akvadukt ili drugi pribor koji je promovirao napredak poljoprivrede, tek u ovom trenutku poljoprivreda doživljava još jednu veliku promjenu u društvima.

Dakle, moramo reći da je poljoprivredna revolucija tokom islama bila era otkrića, kako u pogledu pribora tako iu pogledu proizvodnih tehnika.

Feris točak, hidraulični i vjetrenjača, te brana, neke su od inovacija koje su ova društva donijela. I sve to, pored liste tehnika koje su dovele do onoga što znamo kao "napredni poljoprivredni sistemi".

Feudalna poljoprivreda

Feudalizam je bio sistem koji svoju slavu, dijelom, duguje poljoprivredi. Feudalci su hranili stanovništvo u svojim feudima poljoprivrednom proizvodnjom, tako da govorimo o elementarnoj praksi za izdržavanje ovih društava. Osim toga, česta ratna aktivnost u ovom periodu učinila je višak neophodnim za razvoj podjele rada.

Iz tog razloga su u ovoj fazi razvijena nova tehnička dostignuća kao što je željezni plug, kao i tehnički elementi kao što je trogodišnja rotacija. Ove promjene su omogućile maksimiziranje proizvodnje i stvaranje dovoljnog viška koji je ovom društvu bio potreban.

Među ovim inovacijama, veoma važno mjesto zauzima unošenje ugar, tehnika koja se koristila u ovoj fazi istorije, omogućavajući zemljištu da regeneriše nutrijente koje je izgubila u fazi eksploatacije.

Glavni doprinosi poljoprivrede u srednjem vijeku

Poljoprivreda u srednjem vijeku doživjela je vrlo značajne promjene. Što se tiče doprinosa feudalizma, nalazimo željezni plug, kao i trogodišnju rotaciju koji zajedno sa ugarom daju veliki doprinos ovoj privrednoj djelatnosti.

Dok, kada je u pitanju poljoprivreda za vrijeme islama, govorimo o oruđama kao što su mlin, vodeni točak, brana, kao i drugi mehanizmi koji su omogućili unapređenje ove poljoprivredne prakse.

Poljoprivreda u modernom dobu

Odnosi se na fazu u kojoj se odvija velika transformacija poljoprivrede kroz istoriju. Početak ove transformacije počinje u 18. stoljeću, dolaskom industrijske revolucije, a završava se u 19. stoljeću.

Dakle, riječ je o tehničkim promjenama i zakonskim promjenama koje su omogućile veliki napredak u ovoj disciplini.

Što se tiče ovih tehničkih promjena, ova faza je omogućila povećanje proizvodnje, a samim tim i suficita. Na taj način je stvorena veća komercijalizacija, ali i veća profesionalizacija ovog sektora. Tako se procjenjuje da se proizvodnja povećala i do 90% pojavom ovih tehnika, kao i mašina razvijenih tokom industrijske revolucije.

Međutim, promjene u zakonodavstvu su također vrlo utjecajne, reforme u kojima je dozvoljeno da zemljište prestane biti javno, dozvoljavajući privatno vlasništvo nad njima. A to je da su ove izmjene regulative ovu praksu učinile povoljnijom djelatnošću za vlasnike zemljišta, čime su podstakle investicije.

Poljoprivreda i industrijska revolucija

Kao što je spomenuto, industrijska revolucija zauzima istaknuto mjesto u ovoj fazi u istoriji poljoprivrede. Bez te industrijske revolucije, mnoge mašine koje su omogućile postizanje ovih nivoa proizvodnje, kao i primjenu te povoljnije regulative, ne bi postojale.

Glavni doprinosi modernog doba poljoprivredi

Među glavnim doprinosima nalazimo najpovoljniju regulativu za zemljoposednike, kao i industrijalizaciju poljoprivrede koja je uvođenjem industrijskih mašina i alata omogućila profesionalizaciju ove delatnosti.

Poljoprivreda u savremeno doba

U ovoj fazi ističu se zelena revolucija i pokret za održivu i ekološku poljoprivredu.

Zelena revolucija se odnosi na promjenu koju je poljoprivreda prošla od posljednje agrarne revolucije. Ova revolucija se odnosi na promjene koje poljoprivreda provodi i koje su se dogodile između 1960-ih i 1980-ih u Sjedinjenim Državama, kao iu drugim zemljama. Ove promjene su usvajanje niza praksi, kao i tehnologija, koje omogućavaju poljoprivrednu proizvodnju u manje plodnim ili čak ekstremnim zemljama.

Dakle, govorimo o revoluciji u kojoj se radilo o proširenju poljoprivrede na zemlje u kojima se ranije ne bi rađala žetva. Na ovaj način poljoprivredna praksa je dozvoljena širom planete.

Na isti način imamo i organsku poljoprivredu, pokret koji, kako bi poljoprivrednu praksu učinio održivijom i uvažavajućim okoliš, koristi nezagađujuće metode za ekstrakciju proizvodnje.

Na taj način ovaj pokret implementira ekološke kriterije u poljoprivrednu praksu, te preispituje sve mehanizme koji su uvedeni kroz historiju. Ovo, kako bi se sagledao njegov uticaj na planetu i njenu održivost.

Glavni doprinosi poljoprivrede u savremeno doba

Među ovim doprinosima ističu se promjene koje omogućavaju poljoprivrednu praksu na manje plodnim zemljištima, koja su u mnogim prilikama i siromašnije teritorije. Na taj način se dozvoljava ekonomska aktivnost koja im može pomoći u razvoju i nabavci hrane.

Dok je, s druge strane, napredak u ekološkim pitanjima visoko cijenjen. Pa, mnoga đubriva i pesticidi koji su se primjenjivali kroz historiju, s vremenom bi također bili uzrok brojnih prirodnih katastrofa.