Eurokredit se odnosi na međunarodne operacije putem kojih finansijski subjekt ili institucija odobrava zajam pojedincu, kompaniji, instituciji ili vladi i to u valuti koja se razlikuje od one koja je u toku na navedenoj teritoriji.
Ova vrsta kredita ili bankarskog zajma se obično daje preko eurovaluta, odnosno depoziti procenjeni u valuti ili stranoj valuti čine kredite koji se isporučuju u ovoj vrsti bankarskih poslova.
Kao i kod koncepta eurovalute, upotreba prefiksa «euro» objašnjava se porijeklom i ekspanzijom ove vrste kredita u eurozoni. Međutim, definicija se zadržala tokom vremena i pokriva bilo koju teritoriju i valutu u svijetu.
S druge strane, najčešća stvar u privrednom životu je da se evrokrediti odobravaju po ranije utvrđenim rokovima dospeća i locirani su u srednjoročnom i dugoročnom periodu. Još jedan važan detalj ovog tipa poslovanja je da ga prati odgovarajuća varijabilna kamatna stopa koja utiče na otplatu kredita. Ova stopa se obično utvrđuje s pažnjom na prinose različitih valuta na tržištu i njihovu evoluciju, kao i na depozite koji se u njima vrednuju.
Važno je istaći da Eurokrediti imaju uslov da korisnik istih mora biti agent koji ne pripada međubankarskom tržištu. Osnovni primjer eurokredita je, na primjer, zajam koji je odobrila francuska banka u dolarima, na primjer.
Unionized Eurocredit
Sasvim je uobičajena mogućnost da eurokredit odobrava udruženje ili grupa banaka, uzimajući ovaj fenomen kao sindikalni eurokredit.
Ova vrsta kredita obično nastaje kao rezultat nastojanja da se smanje rizici ili, barem, da se isti raspodijele među subjektima koji učestvuju, posebno ako govorimo o velikim količinama novca za pozajmljivanje.